Odlazak mladih iz Sokoca (1.dio)
U posljednje vrijeme stanovnici Sokoca su svjedoci povećanog odlaska mladih sugrađana, pa čak i cijelih porodica.
Nije to ništa novo za BiH, jer prema izvještaju Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) o emigraciji mladih osoba iz Bosne i Hercegovine, 47 posto mladih razmišlja o odlasku iz zemlje, 23 posto bi željelo privremeno otići, dok 24 posto razmišlja o trajnom odlasku iz Bosne i Hercegovine.
Ono što “bode” oči nije odlazak mladih Sokočana u inostranstvo, već odlazak naših sugrađana u susjedne opštine i gradove. Nerijetko se dešava da se cijele porodice sele u Rogaticu, Pale, Istočno Sarajevo…
Zašto odlazimo iz Sokoca?
Nezaposlenost mladih nije glavni i jedini uzrok njihovog odlaska. Postoji mnogo više razloga kao što su nepovjerenje u lokalnu samoupravu, nepotizam, korupcija, neracionalno i nedovoljno ulaganje Opštine u aktivnosti koje se tiču mladih ljudi.
Na prvom mjestu, naši sugrađani su nezadovoljni kvalitetom života u Sokocu i to je glavni pokretač interesa odlaska mladih iz naše sredine.
Dovoljno je reći da Sokolac u XXI vijeku ne posjeduje kino salu za projekciju filmova i da lokalna samouprava nije ništa učinila da to pitanje riješi. Čak šta više, zbog jeftinih političkih poena pojedinci su spriječili aktivnosti OO DEMOS Sokolac, koji je krenuo u realizaciju gore pomenutog projekta.
Kino sala u Sokocu
U zadnjih desetak godina u Opštini je napravljeno par “kozmetičkih” promjena, ali niti jedna nije dovršena do kraja. Jedan takav primjer je i Ulica 9. januara, koja zbog svog imena mora da bude na najvišem stepenu uređenja. Trotoari, parking i kolovoz su odrađeni prilično korektno. Međutim, zelene površine u toj ulici su sve, samo ne zelene. Mnogo je tampona, blata, kamenja, stakla i smeća. Potpuni nemar, a za tu ulicu Vlada RS je izdvojila ogromna sredstva, i svi ti radovi na uređenju su unaprijed plaćeni.
Ulica 9. januara
Ulica Cara Lazara više podsjeća na ulice Vukovara s kraja prošlog vijeka. Ništa bolje stanje nije ni u ostalim ulicama sa velikom frekvencijom saobraćaja. O lokalnim i seoskim putevima suvišno je trošiti riječi. Građani su svjedoci da u većinu sela možete doći isključivo pješke, na konju ili magarcu! Pored Opštine, krivicu za puteve snose i oni koji iz tih sela iznose milione maraka u vidu drvnih sortimenata, a kao “nusprodukt” ostavljaju puteve provaljene kamionima koji su uglavnom pretovareni "zlata vrijednom" oblovinom.
Ulica Cara Lazara
Divlje deponije niču svaki dan. Pitamo se, šta to radi komunalna policija? Koliko pojedinaca je kaznila u prošloj godini? Da li zarade svoju platu, ili služe kao maskote da se šepure u obilascima građana koji su u izolaciji?
Deponija u okolini Knežine
Nastaviće se…
